Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću
Pri realizaciji projekta polazište istraživača biti će demografske analize, rezultati gospodarskih povjesničara o procesu modernizacije u Hrvatskoj i raspoloživi podaci o komunalnoj infrastrukturi u gradovima (plinska i električna rasvjeta, uređenje ulica, razvoj vodovodne i kanalizacijske mreže, javnoga prometa, zbrinjavanje otpada i održavanje javnih površina, te telefonska mreža), a pristupiti će istraživanju arhivskih izvora u svrhu sagledavanja odnosa između razvoja komunalne infrastrukture i osuvremenjivanja načina života građana (od kretanja po gradu i komunikacije, preko promjena u načinu spremanja i čuvanja hrane, do osobne higijene i organizacije dana). U središtu istraživanja biti će grad Zagreb od njegovoga administrativnoga ujedinjenja 1850. godine do suvremenosti, a dobivene rezultate komparirati će se s infrastrukturnim rješenjima u drugim hrvatskim gradovima i to kako s regionalnim središtima (Rijeka, Split i Osijek), tako i s onima novonastalim zbog potreba gospodarstva (Borovo, Đurđenovac, Raša), a radna je hipoteza da su regionalne razlike u drugome planu, dok je daleko važniji tijek modernizacije i uvođenja inovacija. Istraživanje će donijeti više desetaka analitičkih radova za objavljivanje u znanstvenim časopisima u zemlji i inozemstvu, sudjelovanje na nizu znanstvenih skupova u zemlji i u inozemstvu, nekoliko znanstvenih monografija, kao i diseminaciju znanstvenih rezultata preko organizacije izložbe, radionica za studente i za građanstvo.
